U tekstu koji čitate pronaći ćete koncizne odgovore na najčešća pitanja koja se tiču teme: tumor na mozgu. Autor teksta je specijalista radijacijske onkologije.
Sadržaj teksta:
- Šta je tumor mozga?
- Kako nastaje rak mozga?
- Tumor na mozgu: vrste.
- Simptomi tumora na mozgu.
- Kako se postavlja dijagnoza za tumor na mozgu?
- Liječenje tumora mozga
- Prirodno liječenje tumora mozga – da li je moguće?
- Da li je neophodna operacija u slučaju tumora mozga?
- Kako se pripremiti za operaciju tumora mozga?
- Šta očekivati od operacije tumora na mozgu?
- Tumor na mozgu – nuspojave operacije.
- Praćenje pacijenta tokom i nakon terapije
- Liječenje tumora na mozgu – prognoza?
- Tumor mozga kod djece
Šta je tumor mozga?
Tumor mozga je skupina zloćudno promijenjenih ćelija, čija je osnovna karakteristika nekontrolisano razmnožavanje, rast i urastanje (infiltracija) u okolne strukture. Tumor na mozgu još nazivaju i rak mozga ili karcinom mozga. Budući da se ime karcinom veže za porijeklo tkiva od kojeg takvi tumori nastaju, karcinomi su tumori epitelnog porijekla, pravilan naziv je: tumor mozga ili rak mozga.
Kako nastaje rak mozga?
Svaki tumor nastaje zbog mutacije gena. Manji dio (oko 10%) genskih mutacija su one s kojima se rađamo, tj, koje nasljeđujemo od roditelja. Veći dio mutacija nastaju kao posljedica uticaja različitih faktora iz okoline, uslova u kojima rastemo, šta jedemo, kako se ponašamo, da li pušimo, da li konzumiramo alkohol ili opojne droge itd.
Tumor na mozgu: vrste
Tumori mozga se prema ponašanju dijele na dobroćudne i zloćudne tumore mozga, a prema porijeklu dijele se na primarne i sekundarne tumore na mozgu (metastaze).
- Dobroćudni tumor mozga
Dobroćudni tumor mozga, iako nema infiltrativan rast, tj. svojim rastom ne zahvaća i okolna tkiva, zbog činjenice da se nalazi u prostoru lubanje zatvorene u koštani okvir, zovemo tumorimaligni po lokalizaciji. To znači da dobroćudni tumor na mozgu svojim rastom pritišće i komprimira okolne strukture, tj njegov rast je moguć samo na račun kompresije okolnih tkiva. Zbog toga, iako dobroćudni, ovaj tumor na mozgu može izazvati značajne simptome, pa i oštećenja i zahtijeva tretman.
- Zloćudni tumor na mozgu
Zloćudni tumor mozga, pored činjenice da svojim rastom pritišću okolne strukture, on ih dodatno i infiltrira i razara. Time izaziva i otok okolnog tkiva, pa posljedično raste pritisak u glavi, što od rasta tumora, što od otoka tkiva. Zbog toga pacijenti imaju različite simptome koje izaziva zloćudni tumor na mozgu, tj. najčešće se žale na glavobolje, mučninu i povraćanje, te osjećaju opštu slabost itd.
- Primarni tumor na mozgu
Primarni tumori mozga su tumori nastali od ćelija porijekla iz mozga, bilo da se radi o nervnim ćelijama ili ćelijama koje su potpora nervnim ćelijama. Primarni tumor mozga se češće javlja kao jedna promjena, rijetko ali moguće je da se vidi jedan veći i dva ili više manjih tumora, poput satelita.
- Sekundarni tumor mozga
Sekundarni tumori mozga su tumori koji nisu nastali u moždanom tkivu, nego se primarni tumor nalazi negdje drugdje u organizmu, izvan mozga, ali se putem krvi raširio na mozak. Sekundarni tumor mozga nazivamo još i metastaza. Sekundan tumor na mozgu se češće javlja u većem broju, tzv. multiple promjene, mada se može javiti i kao samo jedna metastaza u mozgu. U slučaju multiplih promjena, one mogu biti difuzno raspoređene po cijelom mozgu, u obje hemisfere.
Sekundarni rak mozga je mnogo češći nego primarni rak na mozgu. Stoga je neophodno kod svake sumnje da je prisutan rak mozga uraditi pregled cijelog tijela (CT, MRI ili PET-CT prema procjeni nadležnih ljekara) radi utvrđivanja potencijalnog prisustva drugog tumora koji bi mogao biti primarni.
Najčešća ishodišta primarnog tumora koji metastazira u mozak su:
- Mikrocelularni i nemikrocelularni karcinomi pluća
- Melanom kože
- Karcinom dojke
- Karcinom debelog crijeva
- Neuroendokrini tumori
Ali treba naglasiti da svaki zloćudni tumor može metastazirati u mozak.
Tumor na mozgu: simptomi
Simptomi tumora na mozgu se najčešće prezentiraju simptomima kao što su:
- Glavobolja
- Mučnina i povraćanje
- Oduzetost jedne strane tijela ili samo ruke ili samo noge
- Otežan hod i zanošenje u jednu stranu pri hodu
- Vrtoglavica
- Dvoslike (duple slike)
- Epilepsija
- Poremećaj svijesti koji može ići od stanje stalnog spavanja, pa do stanja potpune kome
Kako se postavlja dijagnoza za tumor na mozgu?
Nakon što se javi pacijent koji ima simptome tumora na mozgu, upućuje se neurologu na pregled. Neurološkim pregledom se utrđuje nivo poremećaja. Sljedeći korak je CT snimanje mozga. Ukoliko postoji jasan prikaz multiplih promjena sa prisutnim edemom mozga, tj. radiografski jasan nalaz brojnih metastaza, tada daljnja dijagnostička obrada nije potrebna i pacijent se upućuje na tretman.
Ukoliko CT pokaže 1-3 manje promjene koje mogu odgovarati metastazama ili jednu veću promjenu koja može odgovarati primarnom tumoru, i jedni i drugi sa prisutnim edemom, tada je pretragu obavezno dopuniti sa MRI mozga. Specifične karakteristike prikaza tumora mozga na MRI mogu dati orijentacionu procjenu da li se radi o primarnom ili sekundarnom tumoru mozga ili promjeni nekog drugog porijekla. Specifična MRI pretraga koja određuje hemijski metabolizam promjene u mozgu zove se MRI spektroskopija.
Ukoliko je opšte stanje pacijenta zadovoljavajuće i ukoliko je rak mozga dostupan, neurohirurškom intervnecijom moguća je biopsija mozga stereotaksijskim navođenjem igle za biopsiju. Dobijanjem uzorka tkiva, moguća je patohistološka potvrda prisustva tumora i određivanje njegovog porijekla (primarni ili sekundarni rak mozga?)
Liječenje tumora mozga
Koji će način liječenja biti primjeren, zavisi od toga da li je tumor mozga dobroćudni ili zloćudni, tj. da li je primarni ili sekundarni tumor na mozgu. Osim toga, na odabir liječenja utiče i opšte stanje pacijenta, koje je presudno za konačnu odluku o liječenju, bez obzira na tip tumora.
Osnovni način liječenja tumora je operacija ili zračenje. Sistemska terapija (hemoterapija, ciljana terapija, imunoterapija) danas ne igra značajniju ulogu u liječenju. Ali u određenim podvrstama zloćudnih tumora mozga, bilo primarnih bilo sekundarnih, primjena hemoterapije ili ciljane terapije je obavezan dio protokola.
U slučaju da imate bilo kakva dodatna pitanja ili nejasnoće molimo vas da nas kontaktirate na 051 340-510
Bilo koji rak mozga da je u pitanju, primarni ili sekundarni i bez obzira da li je prethodno učinjen operativni zahvat u svrhu odstranjenja cijelog tumora, zračenje mozga je obavezno. Ukoliko je opšte stanje pacijenta dobro, pristup liječenju može biti radikalni. Ukoliko je opšte stanje lošije, čak i toliko da operacija nije moguća, i dalje je potrebno razmotriti zračenje mozga. Samo pacijenti koji su vrlo lošeg opšteg stanja i nisu komunikativni, nisu kandidati za zračenje mozga i tada im se preporučuje isključivo najbolja potporna terapija i njega, bez specifičnog onkloškog liječenja.
Prirodno lijčenje tumora mozga – da li je moguće?
Prema do sada dostupnim podacima i rezultatima istraživanja, preporučeno liječenje mozga je operacijom, zračenjem i sistemskom terapijom, dok prirodno liječenje mozga, alternativna terapija, nisu preporučeni.
Da li je neophodna operacija u slučaju tumora mozga?
Operacija je poželjna kod svakog tumora mozga, jer su tada rezultati liječenja bolji. Operacija sama za sebe nije dovoljna za liječenje zloćudnih tumora mozga, ali može biti dostatna u slučaju dobroćudnih tumora na mozgu.
Međutim, iako poželjna, operacija nije moguća kod svakog pacijenta koji rak na mozgu. Koje su kvalifikacije za operaciju, određuju ljekari koji čine multidisciplinarni tim za liječenje tumora mozga. Operacije na mozgu vrše specijalisti neurohirurgije.
Kako se pripremiti za operaciju tumora mozga?
Svaki pacijent prije operacije dobija napismeno jasne instrukcije šta je potrebno za pripremu za operaciju, prema protokolu.
Šta očekivati od operacije tumora na mozgu?
Operacijom tumora na mozgu cilj je odstraniti tumor u cijelosti ili napraviti maksimalnu redukciju tumora, ali pod uslvom da se ne oštete zdrave strukture, tj. da se ne naruši funkcionalnost organizma i kvalitet života.
Rak mozga – nuspojave operacije
Nuspojave operacije raka na mozgu mogu biti različitog intenziteta i spektra simptoma, što zavisi od mjesta u mozgu u kojem je bio tumor, dubine u mozgu gdje je smješten tumor i posljedičnog otoka tkiva mozga nakon operacije. Nuspojave su vrlo slične simptomima samog tumora (pogledati podnaslov: Tumor na mozgu simptomi).
Praćenje pacijenta tokom i nakon terapije
Po završenom liječenju tumora mozga, koje je odredio multidisciplinarni tim ljekara, pacijent se potom javlja na redovne kontrole kod nadležnog onkologa i eventualno neurohirga, prema protokolu.
Ukoliko je pacijent imao operaciju mozga, potrebno je da uradi kontrolni MRI mozga najranije 4 sedmice nakon operacije (maksimalno do 8 sedmica), a prije početka zračenja. Po završenom zračenju, kontrolni MRI mozga se radi jednom u 3-4 mjeseca. U slučajevima kada se nakon zračenja ordinira i hemoterapija u nastavku liječenja, tada se MRI mozga može uraditi i 2 mjeseca nakon zračenja, tj nakon 3. ciklusa adjuvantne hemoterpaije.
Koja je prognoza liječenja tumora na mozgu? Epidemiologija
Tumori mozga se rijetko javljaju i čine tek oko 1.5% od svih novootkrivenih zloćudnih tumora u toku jedne godine. Ukupno 5-godišnje preživljavanje svih stadija i svih vrsta tumora mozga od momenta dijagnoze je oko 33%. Međutim, neke vrste tumora mozga imaju bolju, a neki lošiju prognozu, zavisno od biologije tumora i tkiva od kojeg je tumor na mozgu nastao.
Tumori mozga kod djece
Tumori mozga kod djece i odraslih se razlikuju po porijeklu, mada se neki tumori mozga kod odraslih mogu javiti i u ranijoj dobi.
Tumori mozga kod djece imaju svoje specifičnosti i liječe se u specijalizovanim ustanovama koje se bave pedijatrijskom hemato-onkologijom.
U slučaju da imate bilo kakva dodatna pitanja ili nejasnoće molimo vas da nas kontaktirate na 051 340-510
U nastavku vam preporučujemo da pročitate tekst: Radioterapija (zračenje) VODIČ ZA PACIJENTE